Početna strana > Debate > Kosovo i Metohija > Kosovo temelj nove vlade
Kosovo i Metohija

Kosovo temelj nove vlade

PDF Štampa El. pošta
Vojislav Koštunica   
ponedeljak, 24. mart 2008.

SRBIJA se i ovog proleća nalazi pred suštinskom raskrsnicom. Ugrožena joj je državna teritorija, a istovremeno sa raspuštenim parlamentom i tehničkom vladom ulazi u žestoku i, po svemu sudeći, prljavu kampanju za vanredne parlamentarne izbore. Vojislav Koštunica, premijer u prethodne dve vlade, lider DSS i nosilac izborne liste koalicije DSS-NS, dočekuje glasanje 11. maja sa dubokim uverenjem da će se građani opredeliti za, kako kaže, državotvornu i nacionalno odgovornu vladu. Ubeđen je i da će građani podržati Srbiju, što je i izborni slogan koalicije DSS-NS. U ekskluzivnom razgovoru za "Novosti", predsednik dosadašnje vlade nabraja listu ciljeva koalicije koju predvodi na predstojećem odmeravanju političkih snaga:

- Četiri cilja koja Srbija mora da postigne, i koje može da ostvari samo nova državotvorana i nacionalno odgovorna vlada, međusobno su povezana, neodvojiva i svaki od tih ciljeva se mora istovremeno ostvarivati. To su jasni principi naše politike: Kosovo je Srbija, ulazak celovite Srbije u EU, stalni ekonomski razvoj i bolji život građana. I, naravno, bespoštedna borba protiv korupcije i kriminala.

* Zar te ciljeve nije mogla da postigne i dosadašnja vlada? Da li je zbog toga morala da padne?

- Dosadašnja vlada je izgubila razlog postojanja kada je u jednom presudnom trenutku prestala da bude državotvorna i nacionalno odgovorna. Posle 17. februara i proglašenja jednostrane nezavisnosti, razvoj događaja me je uverio da je nemoguće i dalje verovati DS i G 17 plus da su iskreni u opredeljenju i spremnosti da se dosledno brani Kosovo. Zato sam i doneo odluku da se mandat vrati narodu i da građani na izborima odluče kome će poveriti državne i nacionalne poslove.

* Da li su neki ciljevi vaše politike u međusobnom konfliktu?

- Ne. Moramo znati da vlada koja je neuspešna u ostvarivanju bilo kojeg od ovih suštinskih ciljeva ugrožava i ostvarivanje svih ostalih ciljeva. Srbija ekonomski ne može da napreduje, ako ostane krnja i raskomadana, a takva ponižena ne može ni u EU. Za sve to je preduslov obračun sa kriminalom i stvaranje pravne države.

* Prvi zadatak vam je odbrana Kosova, na kome se opet desio 17. mart. Ko je režirao i ko je odgovoran za sukobe u Kosovskoj Mitrovici?

- Pamtimo da je izvorni 17. mart 2004. godine imao elemente režije jer je došlo do dobro organizovanog i masovnog pokušaja da se Kosovo i Metohija etnički očisti od Srba. Projekat nije potpuno uspeo, a u njemu su učestvovali albanski, ali i inostrani elementi. Radili su sve da se taj 17. mart zaboravi. Neko je sada pokušao da, opet, 17. marta isprovocira Srbe, pa da im pripiše ono što su albanski ekstremisti i njihovi spoljni mentori pokušavali da im pripišu istog dana pre četiri godine - da su tobože Srbi posegli za nasiljem.

* Znate li ko je zaista ponovo zapalio fitilj?

- To su učinile međunarodne snage. Očigledno je da je situacija na Kosovu vrlo teška i da postoje razumni i nerazumni ljudi. Reagovanje nekog ko zna pravo stanje na terenu, kao što je regionalni koordinator Unmika DŽerard Galuči, koji je podneo ostavku, kao i njegova analiza sukoba u Kosovskoj Mitrovici, najbolje govore o pozadini novog 17. marta.

* Postoji i kampanja protiv dela Vlade Srbije i ministra za KiM Slobodana Samardžića da su oni inicijatori sukoba i da zapravo huškaju Srbe...

- Uvek je, pa i 17. marta 2004. godine, bilo pokušaja da se krivica prebaci na Srbe. Ni tada, ni sada, ti pokušaju nisu uspeli i brzo su raskrinkani. I u ovom slučaju isplivala je istina da je Unmik brutalno posegao za nasiljem.

* I stranke u Srbiji, pa čak i vaši bivši koalicioni partneri, uz kritiku prekomerne sile Unmik-specijalaca, osuđuju i nasilje Srba...

- Kada postoje stranke, u okviru nove koalicije Čanak, DS i G 17 plus, koje tvrde da svojim očima vide da je Kosovo nezavisno i da je kolektivno ludilo tvrditi da je Kosovo - Srbija, razumljivo je da postoje i takvi komentari i takve potpuno zlonamerne optužbe od tih stranaka.

* Ima tumačenja da su sukobi u Kosovskoj Mitrovici u stvari bitka za sever Kosova?

- Bitka se vodi za celo Kosovo. Bitka se vodi da se na delu dokaže da je Kosovo neotuđivi deo Srbije i da će u punom i pravom smislu biti vraćeno u ustavni poredak Srbije. Kada su se zagovornici nezavisnosti suočili sa tim da borba Srbije protiv lažne države neće biti svedena samo na rečenicu - Srbija nikada neće priznati nezavisno Kosovo - posegli su za demonstriranjem sile.

* Da li međunarodna istraga pod okriljem UN može da da neke rezultate o događajima u Kosovskoj Mitrovici?

- Sve činjenice sa kojima se raspolaže moraju da izađu na videlo. Te stvari se mogu delimično i zataškati i nije isključeno da će se sve učiniti da se izbegne prava istina - da je protiv naroda upotrebljena brutalna sila, snajperski meci i nedozvoljena municija. Ali, kada je reč o 17. februaru i proglašenju prve NATO države na svetu, kao i 17. martu i nasilju prema Srbima - najvažniji je sud javnosti.

* Na šta konkretno mislite?

- Mislim na onaj sud javnosti koji je osudio i SAD i sve zemlje koje su posegle za priznanjem jednostrane nezavisnosti Kosova. Mislim na to što najveći deo sveta nije stao na stranu te protivpravne odluke. Na to što više od 150 zemalja u ovom trenutku ne priznaju nezavisno Kosovo. Na to što se u celom svetu vodi ozbiljna debata o stvaranju ove fantomske tvorevine. Na to što nezavisni i kompetentni međunarodni pravnici ukazuju na pogubnost ovog opasnog presedana koji može širom sveta posejati nove lažne države.

* Kakva je realna snaga takvog suda javnosti?

- Taj sud je omogućio da ubedljiva većina država članica UN Srbiju prizna u njenim legitimnim međunarodnim granicama, i to je najbolji dokaz da je ovaj sud zbog svoje istinitosti jači od protivpravne odluke da se proglasi jednostrana nezavisnost. Ma koliko SAD politikom sile pritiskale države da priznaju Kosovo, pokazuje se da je istina jača od svake laži i svake manipulacije. Posle 17. februara, i 17. mart će pokazati da je Srbija bila u pravu.

* Da li je broj zemalja koje su priznale Kosovo ispod očekivanja promotera nezavisnosti?

- Apsolutno i ubedljivo je ispod njihovih očekivanja. Taj broj će biti daleko manji nego broj zemalja koje neće priznati Kosovo. Posebno je važno da velike i mnogoljudne zemlje - Rusija, Kina i Indija neće priznati protivpravnu nezavisnost. I same SAD i evropske zemlje koje su "legle na rudu" na određen način i poluglasno priznaju da je Srbija jača nego što se to njima u jednom trenutku učinilo.

* Ova vlada je pala na razlikama oko odbrane Kosova i nastavku evropskih integracija. Da li će narod na izborima da presudi šta je od ta dva cilja sada prioritet?

- I prethodna vlada je imala svoje prioritete. Prvi prioritet i te, i buduće vlade, i svake vlade na kugli zemaljskoj, jeste da sačuva teritorijalni integritet svoje države. Onog časa kada jednoj vladi nije jasno da joj odbrana zemlje mora biti prva i najsvetija dužnost, takva vlada mora odmah da vrati mandat narodu. Kada sam video kolebanje kod svojih bivših partnera i kada mi je bilo jasno da im više ne mogu verovati, presekao sam stvar. Sada reč ima narod.

* U DS i G 17 plus smatraju da je vlada pala jer je DSS odustao od drugog prioriteta - evropskih integracija...

- Drugi prioritet jesu evropske integracije, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i jednog dana, u godinama koje će doći, i članstvo u EU. Ali, suština je da prvi prioritet - očuvanje Kosova - ne može i ne sme biti doveden u pitanje nikakvom trgovinom, ucenjivanjem, olakšicama, pritiscima ili trampom za ubrzanje evropskih integracija. Jednostavno, mora se glasno i jasno reći da će Srbija cela nastaviti evropske integracije.

* Da li DSS i NS dovode u pitanje evropske integracije?

- Sve parlamentarne stranke su se izjasnile za evropske integracije. Ako bismo merili konkretan učinak, moglo bi se ispostaviti da je DSS ponajviše doprineo do sada učinjenim pozitivnim koracima. Mi smo stara evropska država i stari evropski narod i bili smo evropska država kada značajan broj sadašnjih članica EU nisu postojale kao države. Dakle, pripadamo Evropi, a ne Latinskoj Americi ili Aziji. Zato je besmislica govoriti da bilo ko ko je razuman hoće da postavlja nekakav “berlinski zid” oko Srbije. Govoriti o samoizolaciji je ravno najprimitivnijoj vrsti propagandnog zastrašivanja građana. Jesmo za saradnju sa EU. Jesmo za ekonomske i sveukupne odnose sa EU, za nastavak integracija. I upravo zbog toga moramo započeti ozbiljan razgovor sa EU koji je izostao posle 17. februara.

* O čemu konkretno moramo razgovarati?

- Svaki sporazum koji bi Srbija i EU trebalo da potpišu mora jasno da definiše na kojoj državnoj teritoriji važi taj međunarodni sporazum. Mi moramo Briselu izneti stav Srbije da je, saglasno međunarodnom pravu, Kosovo sastavni i neotuđivi deo teritorije naše zemlje, i da mi želimo da nastavimo kao celovita država započete integracije. Onda je na Briselu da iznese svoj stav, i to je nezaobilazna stvar. Mora se razjasniti jedno jednostavno pitanje: da li za Brisel Srbija jeste Srbija u međunarodno priznatim granicama, sa svojom južnom pokrajinom Kosovom i Metohijom, ili ne. To mora da se razjasni.

* U DS kažu da EU nije šalter na kojem se određuju granice Srbije i da tražite nemoguće da biste našli izgovor?

- Istina glasi da svaki sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je EU potpisala sa državama koje su pristupale EU ima jasnu odredbu o poštovanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodno priznatih granica tih država. To je istina, ma šta govorili u DS pokušavajući da jednu slabu politiku dopune velikom propagandom. Pitajte zvaničnike EU da li priznaju međunarodno priznate granice Bosne i Hercegovine, Makedonije, Gruzije ili bilo koje druge države, i dobićete odmah jasan odgovor.

* Da li će se uopšte potpisivati SSP sa EU i nastaviti pregovori sa Briselom dok se ne razjasni to pitanje, pa koliko god to trajalo? - EU je za svaku zemlju imala jasan stav po pitanju granica i Srbija ne može biti izuzetak. Želimo da uđemo samo kao celovita država u EU, i to ravnopravno i na isti način kao i sve ostale države i narodi.

* EU je posredno već rekla da ne vidi Srbiju kao celovitu državu...

- EU je prekršila Rezoluciju 1244 i odlučila da pošalje misiju na Kosovo koja treba da oživi mrtvi Ahtisarijev plan o rasparčavanju Srbije. Vodeće države EU priznale su ovu lažnu državu. Sa druge strane, neke druge zemlje EU kažu da neće nikada priznati nezavisno Kosovo. I to je razlog da sednemo za sto, da trezveno i otvoreno potpuno raščistimo to pitanje, pre nego što nastavimo dalje.

* Predsednik Tadić je najavio da će potpisati SSP sa EU čim bude ponuđen, spekuliše se da bi to moglo da bude i u finišu predizborne kampanje, krajem aprila...

- SSP je parafiran i Vlada je stala iza tog parafa. On nije sporan jer govori o Srbiji u pravim granicama i ukazuje na činjenicu da je na KiM potrebno međunarodno prisustvo po Rezoluciji 1244. Posle tog parafa, došlo je do protivpravnog proglašenja jednostrane nezavisnosti i pojedine zemlje EU priznale su Kosovo, posle čega je upućena misija Euleks. To su novi momenti i oni su direktno suprotstavljeni parafiranom SSP. Dakle, EU koja je parafirala sporazum, istovremeno ga je i pogazila. Zato je na Briselu da kaže da li poštuje svaki član SSP, pa i onaj da je Srbija celovita država sa KiM.

* Da li je predsednik Republike ovlašćen da potpiše SSP? - Po Ustavu Srbije samo je Vlada ovlašćena da potpisuje takve sporazume. Pretpostavljam da će predsednik Republike poštovati Ustav i da je on to više metaforično rekao. S druge strane, ukoliko bi se bez prethodnog i ozbiljnog razgovora sa Briselom i razjašnjenja svih spornih pitanja potpisao SSP, onda bi to zapravo bio pokušaj posrednog odobravanja 17. februara i stvaranja prve NATO države na svetu. Verujem da u Skupštini Srbije ne bi bilo većine za ratifikaciju takvog sporazuma.

* Hoće li se na pitanju - ide li Srbija ka EU i pre nego što se Brisel izjasni o njenim granicama ili ne - formirati i postizborne koalicije u Srbiji?

- To je važno, suštinsko pitanje za budućnost Srbije. Zato će ono biti predmet rasprave tokom izborne kampanje i, naravno, nezaobilazno pitanje posle izbora.

* Pošto ste izgubili poverenje u DS, smatrate li da bi pobedom koalicije koju predvode na izborima bila ugrožena odbrana Kosova?

- Sastav njihove predizborne koalicije kod mene izaziva ozbiljnu zabrinutost.

* Znači, sada ste još dalje od DS?

- Ta nova koalicija, Čanak - DS - G 17 plus, unela je nove elemente u naše suštinsko neslaganje i još više potvrdila naše nepoverenje u iskrenost njihove politike. Jasne su i upečatljive izjave da oni veruju svojim očima da je Kosovo nezavisno, a kažu i da je kolektivno ludilo govoriti da je Kosovo Srbija. Mislim da je mnogo građana zabrinuto zbog ove nove politike.

* Ali, i u DS kažu da nikada neće priznati Kosovo?

- Nije dovoljno da se ponavlja ta fraza. Kao i fraza da za Srbiju Evropa nema alternativu. To su prazne parole kojima nedostaju sadržaj i realna dela. Danas su Čanak i G 17 plus garanti da ta koalicija neće priznati Kosovo. Ko u to može da poveruje. Dovoljno je zamisliti gde bi Srbija bila u ovom trenutku da je ova koalicija vodila Srbiju prethodnih godina. Kako tvrde da će danas braniti Kosovo, tako će sutra braniti Vojvodinu i svaki drugi deo naše države.

* Iz DS optužuju DSS da politikom samoizolacije slabi i državu i našu odbranu Kosova?

- Probajte da u nekom rečniku pronađete odrednicu o samoizolaciji neke države. Brzo ćete se uveriti da tako nešto u dosadašnjoj istoriji nije zabeleženo. To je izum koji su patentirale marketinške agencije naših bivših partnera.

* Preti li Srbiji izolacija od drugih zemalja?

- To je nemoguće. Potpuno sam siguran da je isključena svaka, i najmanja mogućnost da se Srbija kažnjava izolacijom samo zato što se bori za poštovanje međunarodnog prava.

* A zastoj stranih investicija?

- Strani investitori su pokazali potpuno poverenje u Srbiju i oni koji su ovde već uložili svoj kapital znaju da je Srbija najbolje mesto za ulaganje u regionu. Ključni interes Srbije je da se snažno ekonomski razvija i neophodno je uložiti još veći napor kako bismo podigli nivo stranih investicija, jer nam je to važno i za bolji život građana i za odbranu Kosova.

* Kako gledate na ocene da Srbija 11. maja bira dva strateška puta i da je reč o svojevrsnom referendumu?

- DSS je pre mesec dana ponudio pravi referendum da građani reše da li Srbija ide cela ili prepolovljena u EU. Kako smo predložili referendum, tako ga je DS istog trenutka odbacila. A nema pravog i ozbiljnog demokratskog referenduma ukoliko sve parlamentane stranke nemaju konsenzus o njegovom održavanju. Toliko o referendumu.

* Ipak, stvara se atmosfera da su ovo opet izbori ili - ili...

- Ovi izbori su veoma važni jer se postavlja pitanje da li će Srbija dobiti državotvornu i nacionalno odgovornu vladu koja će biti spremna da se bori za četiri važna cilja o kojima smo govorili. Ili će građani izabrati vlast koja će biti spremna da odbranu državne celovitosti gurne u stranu i da kaže: hajde da uđemo u Evropu, a da se posle u toj Evropi borimo za Kosovo, koga ćemo se najpre odreći. U tom smislu ovi izbori jesu od izuzetne važnosti.

* Plasirana je i teza da Srbija bira između prošlosti i budućnosti?

- Ta teza me podseća na propagandu vlasti devedesetih godina. Oni su posezali za tom krajnje pojednostavljenom slikom. Tada su postojale snage haosa i bezumlja i oni koji se njima suprotstavljaju. Sada opet vidimo da demokratske snage u Srbiji koriste isti rečnik koji smo nekada zajedno osuđivali.

* Smatrate li da će se nova vlada teško formirati kada gotovo da niko ni sa kim neće?

- Rešenje za skupštinsku većinu i vladu koja će proizaći iz te većine biće, verujem, zasnovano na principima koji definišu najkrupnija državna pitanja i određuju budućnost Srbije.

* Već vas u javnosti guraju ka radikalima, a i radikali najavljuju mogućnost koalicije sa vama...

- Srbiji je potrebna državotvorna i nacionalno odgovorna vlada koja će moći istovremeno da ostvaruje navedene suštinske ciljeve. S pravom se odbrana Kosova pominje kao prvi i najteži cilj. Posle izbora otvoriće se razgovor o ovim najvažnijim pitanjima iz koga će se izroditi i nova državna vlast. Baviti se sada bilo kakvim prognozama, spekulacijama i licitiranjima ne deluje previše ozbiljno.

*

Postavimo pitanje ovako - da li vam je trenutno bliži Tomislav Nikolić ili Boris Tadić?

- Učestvovao sam u izgradnji nacionalne politike i stvaranja opšteg konsenzusa koji smo postigli prilikom donošenja Ustava na referendumu, koji potvrđuje da je Kosovo sastavni deo Srbije. Tu politiku smo potvrđivali skupštinskim rezolucijama, i ona je bila široko prihvaćena. Uveren sam da je ta politika dala istorijski rezultat, i tu pre svega mislim na činjenicu da je, zajedničkom politikom sa Rusijom, sprečeno da SB usvoji Ahtisarijev plan, što bi predstavljalo legalizaciju stvaranje NATO države na tlu Srbije. Ta politika predstavlja čvrst zalog za svaku buduću Vladu da se bori za pravo i pravdu Srbije.

NEMA MIRNOG SNA ZA BEGUNCE

* MOGU li haški optuženici mirno da spavaju do formiranja nove vlade? - Ako neka država doprinosi miru i stabilnosti u regionu to je Srbija. Ako postoji država koja je čak i preterano uzdržana na nepravde koje joj se stalno iznova nanose, to je Srbija. Tako je i sa saradnjom sa Hagom. Pozicija Srbije je potpuno čista i mi ćemo nastaviti da ispunjavamo sve svoje međunarodne obaveze. To što drugi ne poštuju međunarodno pravo nije razlog da ga mi ne poštujemo. Zalažemo se za poštovanje svih međunarodnih dokumenata, a to očekujemo i od drugih. Zalažemo se za poštovanje Dejtonskog sporazuma, ali tražimo da se poštuje i Rezolucija 1244.

NIJE MI VAŽNA FUNKCIJA

* JESTE li lično spremni da opet budete predsednik Vlade? - Tri puta sam preuzimao odgovornost, jednom kao predsednik države i dva puta kao predsednik Vlade. Dva puta sam dobrovoljno silazio sa vlasti. Dakle, reč je o principu da preuzimam odgovornost ako mogu da ostvarujem politiku koja je u interesu zemlje i građana. U svakom slučaju, odbranom Kosova se bavim svih ovih godina, i to ne samo institucionalno sa pozicije predsednika Vlade. Sa argumentima kojima raspolažemo i sa uverenjem da je to najjače oružje koje Srbija ima, tu borbu ću nastaviti i dalje, bez obzira u kojoj ulozi se budem nalazio.

BRZINA

* USPEVATE li da, u međuvremenu, držite Vladu na okupu? - Zakon je rešio kako radi tehnička vlada. Za zemlju je važno da što pre dobije novu vladu.

”BONDSTIL” JE U PITANjU

* BIVŠI koalicioni partneri osporavaju i energetski sporazum sa Rusijom... - Nažalost, oni osporavaju i koncesiju o izgradnji autoputa i energetski sporazum. Oni, dakle, s jedne strane, dovode u pitanje sporazume koji obezbeđuju državi ekonomski razvoj i dugoročnu energetsku stabilnost, a sa druge strane, niko od njih ne dovodi u pitanje jednu drugu investiciju - bazu "Bondstil" na Kosovu. Ta investicija vredna više od 450 miliona dolara predstavlja temelj stvaranja prve NATO države na svetu. To je neverovatno - prva investicija im je nepovoljna, a ovu drugu niko od njih ne sme ni da pomene.

(Večernje novosti)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner